Manja slova Veća slova RSS

>

Pita Pavićević Zoran, Podgorica

Datum objave: 20.03.2009 10:35 | Autor: Ivona Mihajlović - administrator

Ispis Štampaj stranicu


Pitanje

Molim vas da mi odgovorite da li je porez od nove godine na ugovore o djelu i zakupnine 15 ili 12 %. S postovanjem

Odgovor

Poštovani godpodine Pavićeviću,

Odredbama člana 16 Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica (“Službeni list RCG” br. 65/01, 37/04 i 78/06) propisane su vrste prihoda od samostalne djelatnosti koje podliježu plaćanju poreza na dohodak fizičkih lica, a koje obuhvataju: prihode od privredne djelatnosti, slobodnih zanimanja, profesionalnih i intelektualnih usluga i prihode od drugih samostalnih djelatnosti koje nijesu osnovna djelatnost poreskog obveznika, a povremeno se obavljaju radi ostvarivanja prihoda. Poreskom obvezniku koji ostvaruje prihode od povremenih samostalnih djelatnosti (autorski ugovori i sl.), ukoliko ne dokumentuje stvarne rashode, priznaju se standardni rashodi u visini 40% od ostvarenih prihoda (član 20 stav 2 Zakona). Osnovicu za obračunavanje i plaćanje poreza čini neto prihod, koji predstavlja razliku između ostvarenih prihoda i stvarnih, odnosno standardnih rashoda poreskog obveznika. Stopa poreza na ove prihode iznosi 15% od poreske osnovice (član 48 stav 5 Zakona). Na navedene prihode, shodno opštinskim propisima, plaća prirez porezu na dohodak fizičkih lica po stopi do 13%, osim za Glavni grad i Prestonicu za koje stopa iznosi do 15%. Osnovicu za obračun prireza čini iznos poreza koji se plaća na te prihode. Fizičko lice koje ostvaruje ugovorenu naknadu, shodno odredbama člana 5 stav 1 tačka 13 i člana 6 stav 1 tačka 13 Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje („Službeni list CG“ broj 13/07 i 79/08), obveznik je plaćanja doprinosa za pеnziјskо i invаlidskо оsigurаnjе i doprinosa za zdravstveno osiguranje u slučaju da nije osiguran po drugom osnovu (po osnovu zaposlenja i dr.). Osnovicu za plaćanje doprinosa, shodno odredbama čl. 9 i 10 citiranog zakona, čini oporezivi dohodak od samostalne djelatnosti, u skladu sa zakonom koji uređuje porez na dohodak fizičkih lica. Shodno odredbama člana 21 stav 5 Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje za lica koja ostvaruju ugovorenu naknadu doprinose, na teret osiguranika, obračunava i uplaćuje isplatilac ugovorene naknade prilikom isplate naknade, primjenom važećih stopa doprinosa. Prema tome, na prihode od ugovora o djelu ne plaćaju se doprinosi za pеnziјskо i invаlidskо оsigurаnjе i doprinosi za zdravstveno osiguranje ukoliko je sticalac tih prihoda već osiguran, odnosno plaća doprinose za obavezno socijalno osiguranje po drugom osnovu (npr. zaposlenje). Shodno članu 34 Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, prihodima od imovine i imovinskih prava smatraju se prihodi ostvareni od izdavanja u zakup pokretne i nepokretne imovine i prihodi od vremenski ograničenog ustupanja autorskih prava, prava industrijske svojine i drugih imovinskih prava. Ukoliko poreski obveznik ne dokumentuje stvarne troškove, priznaju se standardni rashodi u visini 40% ostvarenih prihoda od imovine i imovinskih prava (član 35 zakona) i oporezivi prihod od imovine i imovinskih prava predstavlja razliku između prihoda i rashoda nastalih u istom poreskom periodu. Članom 49a citiranog zakona o porezu na dohodak propisano je akontaciono plaćanje poreza na prihode od imovine i imovinskih prava tokom godine, kad je isplatilac prihoda pravno lice ili preduzetnik koji je dužan da obračuna i uplati porez pri svakoj usplati prihoda, primjenom stope od 15% na oporezivi prihod iz člana 36 zakona. Odredbama člana 43 Zakona o porezu na dohodak propisano je da je lice koje ostvaruje prihode od imovine i imovinskih prava dužno da podnese godišnju poresku prijavu (koja se podnosi do kraja aprila tekuće godine za prethodnu godinu). Pravilnikom o obliku i sadržini godišnje prijave za obračunavanje i plaćanje poreza na dohodak fizičkih lica („Službeni list CG“ broj 16/08) propisan je oblik i sadržina godišnje prijave za obračunavanje i plaćanje poreza na dohodak fizičkih lica.

Sektor poreskog i carinskog sistema