Manja slova Veća slova RSS

>

"Putovanje kroz vrijeme" autorski tekst savjetnika za ekonomsku politiku i razvoj Borislava Ratkovića objavljen u "Vijestima"

"Putovanje kroz vrijeme" autorski tekst  savjetnika za ekonomsku politiku i razvoj Borislava Ratkovića objavljen u "Vijestima"
Datum objave: 15.11.2012 15:23 | Autor: Ivona Mihajlović

Ispis Štampaj stranicu


Ko se još sjeća bankrota Lehman Brothers-a kojim je sve počelo? I koga opsjeda enigma skrivenih ljudskih poriva koji pokreću toliku energiju destrukcije koja nas u vremenskim ciklusima upozorava da ekonomija funkcioniše po svojim zakonitostima? Jer dugo već traje posrtanje svjetske ekonomije sa nesigurnom nadom u skori Heppy End.

Crnogorska ekonomija, sa visokim stepenom eksterne izloženosti, tokom ove godine u pogoršanim uslovima privređivanja, trpjela je snažne uticaje smanjene dostupnosti kredita, novih investicija i znatno ograničenih mogućnosti izvoza. Vanredni uticaj vremenskih neprilika i teškoća u održavanju proizvodnje i izvoza aluminijuma i aktiviranje garancija Vlade za KAP, slabljenje privredne aktivnosti, sa znatno nižim prilivom budžetskih prihoda, uslovilo je pogoršanje fiskalnog statusa i učinilo nužnim rebalans budžeta. Finansiranje budžetskog deficita zahtijevalo je dobro odmjeren koncept fiskalne konsolidacije sa smanjivanjem potrošnje, nužnim zaduživanjem i sprovođenjem strukturnih reformi, uz očuvanje generičkih potencijala kapitalnog budžeta i socijalne dimenzije redovnošću isplata plata, penzija i socijalnih davanja, da bi na kraju trećeg kvartala, pod uplivom preduzetih mjera, budžetski deficit iznosio 2,9% BDP-a, a budžetska potrošnja, po procjeni, do kraja godine bila svedena na 38,2% BDP-a. Koliko god da je realni sektor u uslovima nedovoljne kreditne podrške, opterećenja visokim nivoom kreditnih i zaostalih poreskih obaveza, bio u teškoćama da održava proces reprodukcije, sistem je ipak pokazivao vitalnost i sposobnost da se prilagođava.

Ostvareni promet u turizmu sa porastom od 6,9 % pokazuje da razvojna orijentacija na turizam, i pored osjetljivosti na eksterne uticaje i klimatske promjene, ima utemeljenje u objektivnim potencijalima. Poljoprivredna proizvodnja, značajno podržana kroz sistem Agrobudžeta i međunarodne projekte, i pored određenih konceptualnih nedorečenosti, nesavršene infrastrukture i neiskorišćenih mogućnosti razvijanja organske proizvodnje, uvećava produkciju i razvija povećani interes za bavljenje poljoprivredom. Prerađivačka industrija, iako još uvijek pod opterećenjem neriješenih problema transformacije, opredjeljuje proizvodnu i izvoznu strukturu privrede. Neto priliv SDI od 222 miliona eura za osam mjeseci, uz konstantnu mjesečnu dinamiku, potvrđuje status Crne Gore kao vrlo perspektivne investicione destinacije. Naravno, preostaje još dosta obaveza da se poslovni ambijent učini atraktivnijim za ulaganja kapitala, sa odlučnijim mjerama kojim se generiše multiplikativni faktor investicija na ukupan razvoj, ne sporeći pritom potrebu da razvoj na dugi rok temeljimo na razvijanju sopstvene konkuretnosti, naročito u okvirima regiona sa neslućenim mogućnostima razvijanja novih oblika povezanosti i saradnje, o čemu je na nedavno održanom sastanku ministara finansija i guvernera centralnih banaka zemalja regiona u Miločeru bilo riječi.

Dakako, ekonomija je u prvom polugođu ostvarila BDP niži za 0,9%, ali uz evidentan trend oporavka već od kraja prvog kvartala, koji se nastavlja i u trećem, sa dobrim izgledima da se do kraja godine dostigne projektovani rast od 0,5%, što potvrđuju i približne procjene koje dolaze iz institucionalnih krugova EU.

No, objektivni problemi ekonomije Crne Gore, sa ekonomskim neravnotežama koje nijesu od juče, u znatnoj mjeri će oblikovati pravce i ciljeve ekonomske politike u vremenu koje je pred nama. Stopa nezaposlenosti od oko 20% po anketi o radnoj snazi i 12,8% po podacima Zavoda za zapošljavanje, u suštini, je nepovoljna relaciju. Tim prije što je struktura nezaposlenosti dosta neelastična, a obrazovni sistem, i pored nesumnjivih napora, još uvijek ima produkciju nedovoljno usklađenu sa potrebama tržišta. Uz to, fleksibilnost tržišta rada je nedovoljna, i pored sistemskih zahvata u skladu sa međunarodnim normama, koji još uvijek nailaze na otpore koji u praksi iskrivljuju njihovu ideju.

Spoljnotrgovinska razmjena, sa velikim raskorakom između vrijednosti uvoza i izvoza, u kriznim vremenima dodatno pogoršana smanjenim mogućnostima za izvoz, uglavnom opredjeljuje i visok deficit tekućeg računa plaćanja sa polugodišnjim nivoom od 479 miliona eura. Svakako je dobro što pritom podbilans usluga ima pozitivan smjer i efekat, ali i perspektivu koja se ne efektuira u objektivno mogućoj mjeri.

I regionalni razvoj sa nespornom mogućnošću aktivacije respektabilnog resursa i prakse koja, i pored utvrđenog strateškog koncepta razvoja, sa vrlo obećavajućim naporom države da razvojem slobodnih zona i stimulativnim mjerama fiskalne i druge podrške podstakne privrednu aktivnost, još uvijek ne daje očekivane rezultate i aktuelizuje mišljenje da izgradnja autoputa, u tom smislu, moguće predstavlja, ako ne presudan, a ono značajan, infrastrukturni preduslov.

Ministarstvo finansija je, čineći napor da aktuelizuje svoje viđenje razvoja događaja koji slijede, napravilo projekciju razvoja koja je izazvala različite komentare u javnosti. Osnovni scenario predviđa rast BDP-a do 2015. godine po godišnjim stopama od 2,5%, 3,0% i 3,5% respektivno, a rigidniji, sa stopama 1,0%, 1,5% i 2,0%, koji računa sa produbljavanjem negativnih trendova u eurozoni sa recesijom, smanjenjem kreditne aktivnosti i povećanjem nezaposlenosti. Imajući u obzir karakter preduzetih mjera, efekat koji se ogleda u očuvanoj makroekonomskoj stabilnosti i namjerama da se mjerama finansijaske konsolidacije taj status ojača, uz jasno ekspliciran smjer i uvjerenje da je potreba rasta i razvoja neprikosnovena i ne mora biti u konfliktu sa štednjom, čini se da ovaj prognostički model ipak počiva na realnosti.

Gdje je,u svemu tome, građanin sa svojim svakodnevnim problemima i očekivanjima?

Čini se da svijest o destruktivnom uticaju krize mora, u ciljeve ekonomske i razvojne politike, još više integrisati interes valorizacije sopstvenih mogućnosti i unapređivanja životnog standarda, primarno kroz intenzivniji proces podrške zapošljavanju putem kojeg obezbjeđujemo mjeru individualne ekonomske nezavisnosti i statusa. Ovom u prilog idu odlučnije mjere kojim se podstiče postojeći biznis, nova preduzetnička inicijativa, razvoj inovativnih kapaciteta i očekivanja efekata vladinih mjera podrške odrađivanju pripravničkog staža, aktivnosti Investiciono-razvojnog fonda, aktiviranje slobodnih zona u manje razvijenom regionu i jačanje kreditne aktivnosti banaka sa opreznim uplivom mjera uticaja na nivo kamatnih stopa. Takođe, i unapređen odnos brige za one koji su nosioci fiksnih prihoda ili nijesu u stanju da privređuju. Uostalom, kvantumom otvorenih novih radnih mjesta i u velikoj Americi mjeri se uspješnost ekonomske politike i obezbjeđuje naklonost elektora. U svakom slučaju, misliti na razvoj i rast, nove investicije, ali i efekte na status naših težnji da svoje živote učinimo vrijednijim i smislenijim, je veliki izazov i test za one koje zaokuplja efemerni svijet projektovanja budućnosti.


Borislav Ratković, savjetnik ministra finansija za ekonomsku politiku i razvoj